Govor

Hvala lijepa. Pa evo koleginice i kolege završili smo jedan veliki posao, završili smo ga na vrijeme, jer je prije nas taj posao morao završiti Predstavnički dom. Kakvi su rezultati ustvari onoga što sadrže revizorski izvješatji za 74 od 75 institucija. Zašto imamo 75 institucija, a 74 reviziju, to je pitanje o kome, o kome ćemo se tek dotaći. Postoje institucije koje ne daju da priđe revizija, dakle, institucije koje godinama ne omogućavaju da se napravi revizorski izvještaj o njihovom poslovanju, to je Obavještajno-bezbjednosna agencija. To je veliki budžetski korisnik, a sredstva koja oni koriste su tajna. Kada će, do kad će Parlamentarna skupština tolerisati da jedna institucija ne dozvoljava pristup reviziji, to je stvar i odgovornost ovog Parlamenta. Izvještaj sam po sebi, odnosno Zbirno mišljenje je samo po sebi složeno i sadrži mnogo izvještaja, ali nekoliko stvari koje želim da podijelim s vama. Kakvo je stanje našla revizija u 2019. godini, 21 je pozitivno mišljenje, to je ono čisto pozitivno mišljenje bez zamjerke što bi rekli. Šta to znači? To je dobro, jer u 2018. godini bilo ih je svega 12, a u 2017. godini 13, sad 21, odlično. E, ali imamo drugi dio koji se zove mišljenje, pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje, to je mišljenje koje može da bude problematično zato što može da ..., a to je 44 institucije, može da dovede da sledeći put neka od ove 44 institucije, koje je revizija skrenula pažnju da se nešto događa, da sklizne u mišljenje s rezervom, trebaće se potruditi da se to ne dogodi, ali to je čest slučaj da pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje završi kao mišljenje s rezervom. Što se tiče drugog dijela, to su mišljenja s rezervom i mišljenja s rezervom sa skretanjem pažnje. Broj institucija koje su dobile mišljenje s rezervom povećao se za tri u odnosu na prošlu izvještajnu godinu, a čak za pet u odnosu na 2017. To govori da se finansijska disciplina u tim institucijama, dakle, revizija radi reviziju učinka i finansijsku reviziju, pardon, finansijsku reviziju i reviziju usklađenosti i ona svaki put se osvrće pojedinačno, ali kakav je odnos da se dogodi da dve institucije dobiju mišljenje s rezervom, a sedam dobije mišljenje s rezervom sa skretanjem pažnje, što bi neki lako mogli zaključiti iz nekog razloga revizija neće da daje negativno mišljenje i jedina Kancelarija za reviziju institucija BiH ne daje negativno mišljenje, entitetske revizione institucije se ne prezaju od toga da daju negativno mišljenje. U, od nastanka revizije, je li to negdje 2000. godina, do danas nije bilo nijednog mišljenja koje je bilo negativno. To je pitanje na koje se često, dugo godina sam član ove Komisije i zaista to teško je bilo obrazlagati zašto se to dešava. Ovdje su navedene sve institucije koje su u jednom i u drugom i u trećem statusu. Komisija je radila na način kako je usvojen 2008. godine, jer smo sa međunarodnom organizacijom koju je platila Velika Britanija DFID, to je Agencija za međunarodni razvoj, pomogli da dođemo u fazu da se na ovakav način raspravlja o revizorskim izvještajima. Šta to znači, koja je to najveća vrijednost? Javna saslušanja institucija koje su dobile mišljenje s rezervom i mišljenje s rezervom sa skretanjem pažnje. Dakle, institucije moraju da objasne zašto su, zašto ne poštuju preporuke revizije, zašto ništa ne čine da godinama se ponavljaju iste preporuke i šta namjeravaju i planiraju da urade da bi se stanje u institucijama počelo mijenjati. Ove godine smo takođe uveli novi standard, a to je da s obzirom da najveći broj primjedbi se odnosi na pitanje zapošljavanja, pitanje javnih nabavki i pitanje internih kontrola, tri institucije koje prate taj posao su Agencija za javne nabavke, Centralna harmonizacijska jedinica i institucija, koju sam zaboravila, Agencija za državnu službu. Dakle, oni su bili zajedno s nama tokom saslušanja i oni su i sa institucijama pregovarali u smislu trebate uraditi to i to da bi se stanje popravilo. Dakle, imali smo konkretnu logističku podršku kao Komisija, da bismo iz ovog problema izašli što prije. Na kraju napisali smo u sastavu ovog Izještaja, Zbirnog mišljenja se nalazi 17 sistemskih mjera koje bi uticala na otklanjanje ovolikih primjedbi revizije. Kada bi Savjet ministara jednom odlučio da raspravlja o revizorskim izvještajim i kada bi se donijela odluka da se ključne stvari koje su vezane za ove sistemske mjere koje se odnose na sve institucije, pitanje korištenja vozila, to je pitanje koje se non-stop ponavlja, pitanje zapošljavanje, da li mogu prelaziti sa mjesta na mjesto, strategija borbe protiv korupcije, Zakon o javnim nabavkama, kad bi se otklonili neki od tih glavnih uzroka za ovakvo stanje u reviziji, to bi bio značajan napredak i značajno smanjenje revizorskih preporuka. Na kraju, Komisija je usvojila pojedinačna mišljenja i Zbirno mišljenje i tako je sadržano u ovom materijalu koji imate pred sobom i usvojila određene zaključke. Dakle, predlažem da ovo što je sastavi dio da se glasa praktično o Zbirnom mišljenju, koje sadrži u sebi sve ove zaključke, a zaključke ću pročitati. Prvi zaključak glasi: a) Da Dom naroda prihvata 74 izještaja finansijske revizije institucija BiH od kojih 65 izvještaja finansijske revizije institucija BiH čije je finansijsko poslovanje ocijenjeno revizorskim „pozitivnim mišljenjem“ i „pozitivnim mišljenjem sa skretanjem pažnje“, što čini Prilog 1. Zbirnog mišljenja. b) Devet izvještaja finansijske revizije institucija BiH čije je finansijsko poslovanje ocijenjeno revizorskim „mišljenjem s rezervom“ i „mišljenje s rezervom sa skretanjem pažnje“, to je Prilog 2. Zbirnog mišljenja, od tačka 2.1. do tačke 2.9. znači sedam pojedinačnih mišljenja za institucije na koje se to odnosi i c) Mišljenje o Godišnjem revizorskom izvještaju o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu, Prilog 2. Zbirno mišljenje tačka 2.10. to vam je ova deseta tačka koju je predsjedavajući predložio da se objedini zajedno sa ostalim revizorskim izvještajima. Drugi zaključak je: Da Dom naroda obavezuje rukovodstvo 44 institucije BiH, čije je finansijsko poslovanje u 2019. godini ocijenjeno revizorskim „pozitivnim mišljenjem sa skretanjem pažnje“, to je onaj rizik, na preduzimanje svih potrebnih mjera iz nadležnosti svake institucije posebno kako bi se izbjegle dalje posljedice pojave na koje je revizija skrenula pažnju pri isticanju predmeta u pozitivna mišljenja, a posebno da takvi nalazi revizije ne prerastu u buduće teže kvalifikacije. Pod tri: Dom naroda usvaja predložene zaključke Komisije za devet institucija, dakle svaka od institucija koje su imale mišljenje s rezervom i mišljenje s rezervom sa skretanjem pažnje, ima i svoje vlastite zaključke, koji su sadržani u tom materijalu, čiji su revizorski izvještaji o finansijskom poslovanju za 2019. godinu bili predmet detaljne komisijske analize, znači to su od 2.1. do 2.9. i Dom naroda usvaja Mišljenje o Godišnjem revizorskom izvještaju o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu, Prilog 2. Zbirnog mišljenja, Prilog 2.10. Dom naroda traži od Savjeta ministara da najkasnije do 31.03.2021. godine razmotri revizorske izvještaje za 2019. godinu i sad odnosi se na sve ove institucije koje su dobile mišljenje s rezervom i mišljenje sa rezervom sa skretanjem pažnje. Dakle, to su zaključci koji bi trebali da prate, a ovo su glavne preporuke koje bi trebali da, bar kad se tiču ovaj dio koji sam vam nabrojala, da ukoliko se riješi pitanje ono što su sistemske mjere, institucije BiH će imati mnogo bolje rezultate. Evo toliko.