Govor

Dakle, znate kolegice i kolege da svake godine prilikom razmatranja ovih izvještaja oni nisu naročito zanimljivi nam ono što oni prikazuju, a naročito nisu polemični i malo kad se vodi žešća debata kad je u pitanju ovo. Ne bih ja ni sad govorila, da nisam dobila Izvještaj o izvršenju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2019. godinu, te na strani 126. tačka 14. stoji nešto što se zove potencijalne obaveze. Te potencijalne obaveze su bile zaprepašćujuće za mene, jer prvo sam vidjela da nemaju iste informacije Ministarstvo finansija i trezora, dakle on dobija, dobio je detaljnu informaciju, a Parlamentu je napisano ovako pa se ko gdje snađe. Pa u tom dijelu, što je napisan prema Ministarstvu finansija stoji, da je sa 31.12. institucija Pravobranilaštva imala u radu 984 parnična predmeta u kojima se kao tužena strana pojavljuju institucije BiH, a vrijednost svih tih predmeta bila je četvrtina budžeta BiH, to je onih 250 i nešto miliona i, je tada skrenuta pažnja, dakle opet u ... u izvršenju budžeta stoji, da bi u slučaju gubljenja spora to moglo imati teške posljedice po budžet institucija BiH. I kad sam to pročitala, ja sam bila zaprepaštena, dakle, prelistala izvještaj i ne vidim nijednog od tih signala koji bi trebao da me obavijesti o takvom stanju. Onda sam dalje tragala i vidjela da se radi o 32 institucije sa 984 parnična predmeta i pogledala da prvih pet institucija su Ministarstvo odbrane sa 195 predmeta, Uprava za indirektno oporezivanje sa 67, Savjet ministara sa 15, a sve je više od 20 miliona, Ministarstvo za transport 7,5, evo nema nikog od ministara, al' baš je bilo zanimljivo da su ovdje, Agencija za identifikaciju dokumenata i evidenciju, razmjenu podataka 4,4 miliona. Dakle, onda sam tražila dalje po tom izvještaju, pa sam našla nešto što mi odgovara na pitanje, da od ukupno 237 ... pojavljuje se podatak taj 237 nisam mogla nikako izvući odakle u ovom Izvještaju o izvršenju budžeta stajalo 984 predmeta, okončano je u korist suprotne strane. Znači, od 237 predmeta okončani su u korist suprotne strane tokom 2019. godine, oko 130 predmeta odnosilo se na tri vrste sporova i to: 1. parnični postupci po tužbama pravosudni, pravosudnog osoblja, znamo da je to sad vezano za ovaj zakon koji smo naknadno donijeli i da smo taj dio problema riješili; 2. parnični postupci po tužbama pripadnika Oružanih snaga, znači to su plate i naknade, razlike između ličnog i formacijskog čina, nekih šezdesetak još predmeta i 3. parnični predmeti zbog neosnovanog lišavanja slobode, 30 predmeta. Dakle, kad imate sve ovo u vidu, u skladu s tim, ako se sjećate ja sam postavila i delegatsko pitanje, da mi se odgovori šta Ministarstvo pravde radi na tome da se stvari neke riješe ukoliko su problem, ali to je jedan problem. Drugi problem je način izvještavanja Pravobranilaštva. Apsolutno sam nezadovoljna načinom kako se rade izvještaji ove institucije. Posebno, evo recimo na kraju Izvještaja kaže – da je, sami za sebe, da je ostvarilo dobre rezultate i da u cilju napredovanja i unapređenja rada u postupcima zastupanja biće u narednom periodu da se preduzme odgovarajuće korake, otklanjanje nedostataka koji prouzrokuju parnične sporov čiji je ishod u pravili nepovoljan po zastupane institucije. Dakle, oni nam sugerišu da se nešto događa, ali to nije prevedeno u jezik parlamentaraca da mogu da razumiju tačno o čemu se radi. Dakle, ono što je napisano Ministrstvu finansija je primjereno i razumijemo šta to znači i možemo da reagujemo na to i da tražimo promjene. Ovo što piše ovdje ne znači ništa. Drugo kaže – da je krajnji iskorak informatizacija poslovnih procesa u Pravobranilaštvu u svrhu unapređenja rada i da je u narednom periodu potrebno implementirati informacioni sistem za upravljanje predmetima Pravobranilaštva, čime bi bile stvorene pretpostavke za kvalitetno praćenje rada i izvještavanja o radu Pravobranilaštva i unapređen sam rad. Ako će novi informacioni sistem pomoći da se sigurno napradak napravi u radu, ali i u izvještavanju Parlamentarne skupštine o radu Pravobranilaštva, onda bi molila da ovi izvještaji budu mnogo primjereniji, da se oko njih može voditi konkretna debata, naročito u dijelu koji se odnosi na izgradnju mehanizama koji će omogućiti da Pravobranilaštvo daje bolje rezultate, odnosno da se spreče greške, 32 institucije koje mogu da rizikuju budžet BiH, za kako je ovdje rečeno, za jednu četvrtinu. Dakle, ako hoćete da budemo, da pomognemo, kao Parlament da pomognemo radu Pravobranilaštva onda ovo mora biti mnogo eksplicitnije nego što to piše u vašem izvještaju. Hvala.