Govor

Zahvaljujem predsjedavajući, srdačan pozdrav svim prisutnima. Na početku ove diskusije moram reći da nisam zadovoljan uvodnim obraćanjima rukovodilaca pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini, stoga imam potrebu da se kratko osvrnem i na opće stanje vladavine prava i pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Prava građana u Bosni i Hercegovini zagarantirana su članom II Ustava i aneksima I i VI Dejtonskog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu. Kako bi omogućili svim građanima da uživaju svoja prava i pune slobode u svakom smislu neophodno je uspostaviti vladavinu prava i u Bosni i Hercegovini. Vladavina prava u Bosni i Hercegovini, kao što znamo, uspostavlja se proteklih 25 godina ili četvrt stoljeća, stoga je pravi izazov danas procijeniti dostignuti nivo vladavine prava, kao i stanja u pravosuđu koje treba biti sistem vrijednosti i standarda kojim se omogućava dostupnost pravde jednako za sve građane bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Usvojenom Strategijom vanjske politike BiH za period 2018 – 2023. određeno je da je jedan od glavnih strateških ciljeva Bosne i Hercegovine punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Vladavina prava je jedna od temeljnih vrijednosti na kojima je zasnovana Evropska unija, što znači da nema članstva za Bosnu i Hercegovinu dok se ne dostigne zadovoljavajući nivo navedene temeljne vrijednosti, kao i posvećenosti njenoj promociji. Zadnjih godina Bosna i Hercegovina na različite načine i pojavne oblike pokazuje sistemske slabosti i nedostatke u oblasti vladavine prava, a posebno u pravosuđu. U zaključcima i preporukama Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo od 29.05.2019. godine navedeno je da će Bosna i Hercegovina morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir, kako bi se osiguralo ispunjavanje tri prioriteta, prioriteti šest, sedam i osam i šest mjera koje su navedene od a) do f) a koji su usmjereni na unapređenje ukupnog stanja vladavine prava u zemlji. Prvi prioritet u oblasti vladavine prava koji je naveden u Mišljenju Evropske komisije je pod tačkom 6. unaprijediti funkcioniranje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima Bosne i Hercegovine u skladu s evropskim standardima. Komplementarne stavove proklamirao je i ovaj uvaženi Dom kada smo raspravljali o izvještajima o radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća za 2017. i 2018. godinu, te smo usvojili ste zaključaka koji se odnose upravo na potrebu unapređenja institucionalnog i zakonodavnog okvira. Kako se radi o vrlo važnim propisima ili setu propisa kojima se treba osnovati i urediti rad, organizacija, nadležnost i ovlaštenje jednog ili dva organa, koji imaju zadatak da osiguraju nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe, te učiniti pravosudni sistem efikasnijim i funkcionalnijim smatram potrebnim i korisnim sagledati i analizirati rješenja koja funkcioniraju u nekim evropskim zemljama i zemljama naše regije. U velikom broju evropskih država uspostavljeni su državni organi čiji je zadatak osiguranje nezavisnosti pravosuđa, sudija i tužilaca. Neke od evropskih država u kojima postoji jedno vijeće ili jedan savjet su Bugarska i Litvanija. U Bugarskoj je Visoki sudski savjet sa 25 članova, članovi Vijeća ili Savjeta su, se biraju od strane sudija i tužilaca i to 11 članova, a 11 članova bira Narodna skupština među sudijama, tužiocima, profesorima prava, advokatima i drugim pravnicima i tri člana su po službenoj dužnosti predsjednici vrhovnih sudova i glavni tužilac. Litvanija ima Sudsko vijeće od 23 člana. Neke od evropskih država i država iz našeg okruženja u kojima postoje dva organa ili vijeća ili savjeta su sledeće: Crna Gora ima Sudski savjet od 10 članova i Tužilački savjet od 11 članova; Italija Visoko pravosudno vijeće od 27 članova, Predsjedavajuće vijeće upravnog pravosuđa 15 članova; Hrvatska Državno sudbeno vijeće od 11 članova i Državno odvjetničko vijeće od 11 članova; Makedonija Sudski savjet od 15 članova, Savjet javnih tužilaca 11 članova; Poljska Državno sudsko vijeća 25 članova, Državno tužilačko vijeće 25 članova; Portugal Visoko sudsko vijeće 17 članova, Visoko vijeće upravnih poreznih sudova 11 članova; Slovenija Sudsko vijeće od 11 članova, Državno tužilačko vijeće od 9 članova; Srbija Visoki savjet sudstva od 11 članova i Državno vijeće tužilaca od 11 članova. Radi cjelokupne slike i iskustva mislim da je zanimljivo navesti i neke zemlje u kojima zakon ne propisuje postojanje sudskog i tužilačkog vijeća ili savjeta kao što su Republika Austrija, Savezna Republika Njemačka, Češka, Finska, Luksemburg, Švicarska itd. S obzirom na navedene podatke iskustva zemalja regije i evropskih zemalja i na naše iskustvo koje traje od stupanja na snagu Zakona o VSTV-u od 2004. godine, mišljenja sam da bi se temeljitom i stručnom analizom trebalo ispitati mogućnost uvođenja modela od dva organa visokog sudskog vijeća i visokog tužilačkog vijeća, a s obzirom na postojeće, na postojeći pravosudni poredak u Bosni i Hercegovini. U svakom slučaju neophodan je novi zakon o VSTV-u kao optimalan odgovor na postojeće stanje i narušeni integritet postojećeg modela, a VSTV se mora pozicionirati kao povjerljiva institucija koja će u potpunosti nepristrasno i profesionalno biti u službi pravosuđa. U izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini tzv. Pribeovom izvještaju sadržana je vrlo jasna i nedvosmislena poruka svim domaćim akterima da se ni u kom slučaju neće desiti da bi Evropska unija mogla sniziti standarde vladavine prava u procesu pridruživanja. Stoga ukoliko želimo biti dio europske porodice zemalja moramo se ozbiljno, odgovorno i dosljedno posvetiti vladavini prava i ispunjavanju uvjeta u ovoj važnoj oblasti. Pravni eksperti EU su zaključili da se kompleksna arhitektura Ustava BiH često koristi kao izgovor za nedjelovanje, za izbjegavanje teških razgovora i potrebnog iznalaženja funkcionalnih rješenja postizanjem pragmatičnih kompromisa. U Pribeovom izvještaju naglašeno je da je potrebna sistemska reforma pravosuđa kao važnog segmenta vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Pravni eksperti EU su u izvještaju kroz 106 tačaka naveli velik broj slabosti, nedostataka, preporuka i mjera koje se odnose na vladavinu prava, pravosudni sistem i pravosudne institucije u BiH. Grupa nezavisnih stručnjaka između ostalog u izvještaju navodi: Parnični postupci su mukotrpni, složeni i formalistički, te predugo traju. Građanska oblast pravosuđa je preopterećena neodrživim zaostatkom od preko 1,9 miliona nerješenih komunalnih predmeta. Zastarjeli sistem izvršenja sudskih presuda je dodatno usložnio i usložnjava probleme u pravosuđu. U građanskoj oblasti pravosuđa predugo traju sudski postupci, čime se krše prava suđenja u razumnom roku, neki postupci traju i do 20 godina. Slabo upravljanje ročištem i blagost sudija u osiguranju procesne discipline dodatno doprinose dugotrajnosti postupaka. Procesne odredbe se ne primjenjuju strogo, ročišta se neredovno zakazuju tokom dužeg vremenskog perioda, a rokovi produžavaju često bez ozbiljnog obrazloženja. Ombudsman je duboko ispolitiziran i nije nezavisan, Institucija ombudsmana se ne bi trebala primarno ograničiti na izdavanje neobvezujućih preporuka. Krivično pravosuđe u BiH se ne bori protiv teških oblika kriminala i korupcije. Suradnja između državnih, entitetskih, kantonalnih ili okružnih pravosudnih organa je izuzetno slaba, odnos tužilaca i policije daleko je od jasnog ili efikasnog u suzbijanju kriminala. Agencije za provođenje zakona su uglavnom pasivne i ne postupaju uvijek prema naredbama tužilaca. Suradnja i razmjena informacija među agencijama je sporadična i uglavnom nezadovoljavajuća. Tužioci propuštaju da upravljaju politikama suzbijanja kriminaliteta i vođenja istraga. Kvalitet mnogih krivičnih istraga je na vrlo niskom nivou. Uočeno je da se bez odgovarajućeg obrazloženja propuštaju poduzeti očigledni koraci u istrazi, posebno u predmetima teških oblika krivičnih djela na visokom nivou ili koji se odnose na visoko rangirane osobe, ne visoke funkcionere, nego visoko rangirane osobe. Najozbiljnij problem koji je uočen je podložnost tužilaca neprimjerenom uticaju i ..../govornik se upozorava na vrijeme/... i nedostatak lične nezavisnosti. Operativna neefikasnost u predmetima .../govornik se upozorava na vrijeme/... složenog financijskog kriminala i organiziranog kriminala su uzrok za posebnu zabrinutost, a u tim predmetima je jasno da pravosudni sistem ne funkcioniše. U predmetima korupcije .../govornik se upozorava na vrijeme/...na visokom nivou su uočene neobjašnjive profesionalne i pravne greške. Nemam više vremena predsjedavajući, ja bih molio minut, dva još, kad ste mogli svima dati vremena ...