Govor

Hvala uvaženi predsjedavajući. Pa vidim da se samo javljaju kolege koje dolaze iz opozicionih stranaka i da su svi primjetili određene stvari koje, evo, pokazuju jednu vrstu i licemjerne politike, koja se vodi u zajedničkim institucijama BiH u zavisnosti od toga da li se vlast ili opozicija, jel' tu nema nikakve dosljednosti. Četiri godine smo imali isti budžetski okvir, ni za marku više od onoga što je bilo od 2014. do 2018. godine, 950 miliona KM, i tada smo svi, posebno moje kolege iz Republike Srpske, imali jasam politički stav, nema potrebe povećavati budžetski okvir za budžet BiH, zajedničkih institucija, jer se radi isključivo o potraošačkom budžetu, jer je u suštini razvojne komponente se nalaze u entitetima, vjerovatno i u kantonima i odjednom se ta politika promijenila kako se promijenila vlast. Sad se može povećati budžet za 30, 40 miliona konvertibilnih maraka i to nije i to sada je potpuno logično i odstupa, iako odstupa od te neke snažne politke koja je vođena u ovim institucijama nekoliko godina. Jasno je da Ministarstvo finansija treba da ispuni ono što je obaveza koja je definisana i utvrđivanje budžetskog okvira od strane Fiskalnog savjeta, od 27.12.2019. godine, 06. aprila je Predsjedništvo vratilo Budžet na doradu Savjetu ministara BiH. Čekali smo evo ... april, maj, jun, juli, očigledno je da je Savjet ministara igračka u rukama političkih lidera kao nikad do sada, jel' u suštini preko ovog Budžeta se trgovalo, ucjenjivalo, manipulisalo. Te neke političke igre koje su se oslikavale najviše upravo na donošenju najvažnijeg akta za jednu instituciju, a ja smatram da smo mi ozbiljna institucija bez obzira koliko je veliki budžet i o kakvoj komponenti budžeta se radi. I sasvim je jasno da smo, evo, na kraju tih političkih igara došli do toga da imamo budžet koji će biti po principu uzmi ili ostavi i logične su ove reakcije koje dolaze od strane uvaženih kolega, ali nekoliko stvari koje su meni evo interesantne. Vidjeli smo u ovom Budžetu konačno priznanje da smo, da su pojedine investicije toliko, institucije toliko iznad ostalih da je to toliko očigledno, pa imamo priznanje da je jedna institucija povećala broj zaposlenih za više od 20%. Jer kad kažete Predsjedništvo je zaposlilo 25 dodatno ljudi, izgleda nije puno, ali to je 20% više nego što je imalo prije ove odluke. Što znači da su neki u izuzetno povlaštenom položaju, centri moći, a pričamo ovamo o tome kako i na koji način zaštititi granice kada je u pitanju migrantska kriza. Očigleno neko može da radi onoliko koliko god želi i šta mu se prohtje, pa da zaposli dodatno i preko 20% ljudi od onoga broja koji su imali, evo, konkretno u Predsjedništvu BiH nekih vjerovatno desetak godina. Samo dva kratka ili jedno pitanje i tiče se za, ovaj dio kada je u pitanju, kada su u pitanju rashodi u Budžetu zajedničkih institucija BiH, vidimo da je pomalo stvara tu neku konfuziju da imamo neki odnos kada su u pitanju pravosudne institucije, pa bi bilo dobro da se malo dodatno pojasni. Sud BiH smanjenje za nekih 700 hiljada konvertibilnih maraka, a povećanje u Tužilaštvu BiH nekih 450 hiljada konvertibilnih maraka, pogotovo u ovo vrijeme kada imamo vrlo osjetljiva pitanja vezano za rad pravosuđa, stvar se ta neka vrsta logičnog pitanja, da li to se kažnjava jedna pravosudna institucija, a nagrađuje druga, a imamo stanje koje je zaista katastrofalno, posebno po pitanju rada Tužilaštva, iako smo vidjeli da se tu radi o nekim usklađivanjima kada su u pitanju plate, novčane naknade u ovom dijelu koji smo mi imali pravo da vidimo. Ali ono što je, evo za kraj, za mene možda činjenica koja je prisutna već, mislim, drugu gudinu, možda i treću godinu u budžetu zajedničkih institucija BiH, tiče se prihoda od zahtjeva za prestanak državljanstva, koji je predviđen i ove godine u iznosu od 2.550.000,00 KM što u vrijeme kada su zatvorene granice, kada građani nemaju mogućnost da toliko putuju, da odlaze, da fluktuiraju, da zasnivaju neku vrstu svog novog života u drugim zemljama, taj prihod je opet izuzetno visok. Što pokazuje jednu gorku činjenicu da i u 2020. godini dramatičan je odlazak stanovništva i dramatično je visok broj onih koji žele da se odreknu državljanstva ove zemlje, što nije nimalo jeftino. Ponavljam, i ove godine je na nivou prošlogodišnjeg u iznosu 2.550.000,00 KM iako znamo da je situacija mnogo, mnogo drugačija nego što je bila prošle godine po pitanju fluktuacije stanovništva. Hvala.