Govor

Hvala lijepo predsjedavajući. Dakle, o prijedlogu samom i o toku kako je dosad išao kroz nadležnu, odnosno Ustavnopravnu komisiju imali smo priliku nešto da čujemo i od kolege Lovrinovića, ja ću da pojasnim situaciju sa stanovišta Kluba SNSD-a. Dakle, potpuno smo svjesni potrebe i legitimiteta ove ideje da je nama potrebno bolje uređenje ove oblasti i uređenje sukoba interesa, prijave imovine, provjere itd. ali još jednom tvrdim da ovaj Prijedlog zakona nije, ne bi zadovoljio u praksi ono čemu svi težimo. Dakle, iako je Klub SNSD-a izradom amandmana na ovaj Prijedlog zakona o sukobu interesa u institucijama BiH nastojao ispraviti krupnije nedostatke, ne baveći se detaljima, njihov broj, kao što ste čuli, dvadeset koji je bio, ukazuje na potpuno neprihvatljivo nizak nivo kvaliteta osnovnog teksta. Ponavljam, što sam rekla i na Ustavnopravnoj komisiji, da je ključni nedostatak, po našem mišljenju, ovog Prijedloga zakona je taj što on ne prati raspodjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH i određenim svojim rješenjima je težio da reguliše situacije izvan svog osnovnog zadatak i domašaja. Onaj prijedlog zakona, pa čak i ovakav kakav je prošao Ustavnopravnu komisiju osim vertikalne nije ni horizontalno usaglašen sa drugim propisima koji su na snazi, ponavljam na snazi u BiH, što dovodi u pitanje njegov osnovni smisao tj. primjenu. Saću da krenem da ilustrujem konkretne i ključne momente i ključne nedostatke u primjeni ovog Zakona, a tiču se članova 15, 16 manje i 17. ovog Prijedloga. Naime, zbog određenih rješenja ponuđenih u ovom, u ovim konkretno članovima, a i drugim, stiče se utisak da autori nisu poznavali ili ne poznaju opšta mjeste u pravu, jer tekst nije nomotehnički korektan, ne sadrži odredbe koje formulišu ostala ili neregulisana pitanja, kao što je pojam pravila u upravnom postupku itd. i značajni su, prisutni su značajni terminološki problemi. Evo konkretno, dakle u svom članu 15. kako i sada stoji, koji se tiče provjere podataka iz izvještaja predviđeno je rješenje, naravno, da komisija vrši provjeru tačnosti i potpunosti podataka iz izvještaja upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima itd. U kome nije poznato u ovoj zemlji, a i u većini drugih, provjeru tačnosti i potpunosti podataka, to je znači svojevrsnu istragu, vrše policijske agencije i tužilaštva i to na bazi Zakona o krivičnom postupku, što sve zajedno podliježe sudskoj kontroli. Zakonsko rješenje ovakvo kakvo je predviđeno ovim članom 15. da komisija, možete misliti, donosi pravilnik o prikupljanju i postupku provjere podataka iz izvještaja, ovaj, o finansijskom stanju imovine nosilaca javnih funkcija je neodrživa, jer se pravilnikom i podzakonskim aktom ovakvog formata ne mogu urediti ove radnje. Naprotiv, ovakvom postavkom dolazimo, došli bismo, ako prihvatimo ovo ovako, u pravnu situaciju da tijelo formirano od strane Parlamentarne skupštine, ma gdje ono bilo smješteno, dakle od strane zakonodavne vlasti ima upliv u nadležnosti sudske vlasti što će dovesti do konfuzije i kompetencija i narušavanja principa podjele vlasti. Što se tiče drugog spornog pravilnika, za kojeg mi također smatramo, kao što vi svi bolje od mene znate, znate sami da nisam pravnik, iako volim pravo i imam jako, sjajne saradnike i prijatelje koji mi pomažu u ovoj pripremi, da pravilnik može da detaljnije uredi neke situacije koje su već opisane u samom zakonu i uvodite nenormalnu praksu da sa dva pravilnika potpuno mijenjate zakonsku praksu trenutno, koja je trenutno na snazi u ovoj zemlji. Dakle, u članu 17. imamo predviđen drugi pravilnik, koji glasi, da će komisija, tu se tiče, u članu 17. reguliše nadležnosti komisije, pa kaže u stavu (6) da komisija donosi pravilnik o načinu vođenja postupka, dostavljanju odluke, te sastavljanju izvještaja. Također, su me prijatelji upozorili da postupak može da bude sudski ili upravni, a kakav i da se, da je navedeno, ali nije navedeno i upozoravali smo vas na Ustavnopravnoj komisiji da nije određen način postupka, moguće je bilo da se nekakvim pravilnikom detaljnije i konkretizuju neke radnje, ali pod uslovom da se prethodni pravni postupci izvrše, da se harmonizuju zakoni iz ove oblasti, što je suštinska GRECO preporuka. GRECO preporuka koja se tiče, vi izvlačite iz konteksta, i isto vrlo selektivno nastupate, znači ona se tiče naravno uvođenja nepristrasnog tijela, novih zakona itd. ali je težište također na harmonizaciji propisa jer su ljudi svjesni da ako ne harmonizujemo propise i ne uskladimo da džabe donosimo. Ako je nekome interes da džabe donosi, da se malo predizborno promoviše, i to ja mogu da razumijem, ali gospodine Arnaut ne razumijem i ne dozvoljavam da Vi budete ovdje mjera, niti jeste, niti imate kapacitet ni po čemu, da Vi nama ovdje suflirate kako, Bože moj, ovaj i ovakav zakon mjera evropskog puta. Niste relevantni i ovim uratkom ste pokazali, žao mi je, da pravnički također, usuđujem se reći, niste bili u tom momentu kapacitirani, zajedno s grupom, da izvedete jedno dobro i primjenjivo rješenje. Dakle, iz svega navedenog može se utvrditi da ovakav prijedlog i usudiću se reći i ovakav način rada na evropskom putu je par ekselans primjer kako ne treba da radimo. Ako ćemo mi ovako da radimo i juče čak kad bi, mislim da je bio prijedlog ne mogu više da se sjetim koga, da juče Ustavnopravna komisija zaustavi svoj rad i da damo sebi rok od mjesec dana da uskladimo, da nađemo dobra rješenja, da se svi potrudimo jer smo iskazali svi dobru volju, a svjesni potrebe da donesemo ovaj zakon i donesemo pametno rješenje, znači odbijanjem takvog prijedloga Vi ste ustvari demonstrirali šta želite. Želite populizam, želite priču, želite kako da otrčite tamo, ovamo, pričate kako mi nismo za ovo, kako nismo za ono, bogami jesmo gospodine Arnaut i bolje znamo ovo urediti od Vas. Dakle, ja Vas stvarno molim da, vidjećemo kako će ovo ići, ne znam da li ste primjetili ovdje još značajnih, značajnih problema postoji poslije Ustavnopravne komisije i ovog teksta kako je juče izašao, kuće nas to odvesti, ako tako Vi zamišljate evropski put, nek nam je svima Bog na pomoći. Mislim, hvala Bogu pa nemate Vi kapacitet da odlučujete ni o kakvom putu, kamo li o evropskom, ali evo ja bi se vratila još jednom na ovo pismo i shvatajući dobru volju i shvatajući vrlo dobro onu poslednju rečenicu, bez obzira na onaj kontekst i navođenje prije toga određenih pasusa i nekih upozorenja, da mi se stvarno nekako izvučemo iz ove situacije i da pristupimo izradi jednog kvalitetnog teksta zakona, da harmonizujemo svako na nivou gdje ima i gdje participira, gdje može da učestvuje u kvalifikovanoj većini da donese odgovarajuće zakone na nivou entiteta i da se prihvatimo posla shodno nadležnostima, shodno ustavnim ovlaštenjima i da stvarno radimo. Ovo nije put i ja molim kolege da shvate i prihvate ovu argumentaciju koju sam iznijela i da se uhvatimo, opet kažem, posla da uradimo neko dobro rješenje koje će biti funkcionalno i primjenjivo u praksi. Hvala lijepo.